Klimatske promjene za drveće su prije svega više CO2
Kao što znamo, atmosfera planeta obogaćena je ugljičnim dioksidom. Ovaj porast sadržaja CO2 odgovoran je za globalno zatopljenje čiji su štetni učinci danas dobro poznati. Približavajući se summit u Kopenhagenu bit će također prilika za sagledavanje stanja na globalnoj razini. No, kakav je utjecaj ovog obogaćivanja CO2 na drveće? Kako reagiraju na ovu promjenu okruženja u kojem žive?
Manje stoma na listovima kako bi se ograničila apsorpcija CO2
Studija o ovoj temi objavljena je uAmerican Journal of Botany autora Abraham Miller-Rushing. Autor se temelji na promatranju uzoraka 27 stabala (hrastova, javora, graba) uzetih između 1893. i 2006. godine u Arboretumu Arnold sa Sveučilišta Harvard u Bostonu. Tako je uspio dokazati da stabla reagiraju na povećanje koncentracije CO2 smanjenjem broja stomata na donjoj strani lišća i smanjenjem otvora ovih sićušnih otvora. Znali smo da je ta adaptacija dugoročno uobičajena u biljkama, na ljestvici geoloških vremena, ali tek smo se nedavno zabrinuli za saznanje o tome što se događa na ljestvici života drveta.
Šume, u sadašnjem stanju, neće moći apsorbirati višak CO2
Stomati omogućuju disanje biljaka (apsorpcija CO2, odbacivanje O2) i evapo-transpiraciju (gubitak vode). Što više CO2 sadrži zrak, to ga listovi lakše hvataju u razini stoma, pa stoga stablu manje treba veliki broj stoma za podmirivanje potreba za CO2. Tijekom desetljeća stoga se broj stomata po listu smanjuje, proporcionalno povećanju koncentracije ugljičnog dioksida.
To znači da se u idućim desetljećima ne treba oslanjati na šume da će apsorbirati višak CO2, osim ako ne pošumljavate! Ovaj je parametar bitan za uzeti u obzir pri modeliranju zaštitne uloge šuma pred klimatskim promjenama.
Druga zapažanja INRA -e nadopunjuju ove podatke.
INRA potvrđuje ova zapažanja i dodaje da obogaćivanje atmosfere CO2 ima i druge posljedice na drveće:
- Povećanje njihove stope rasta, što može izazvati prehrambeni disbalans za drvo (stablo "iscrpljuje" tlo brže nego što obnavlja zalihe hranjivih tvari), kao i moguća degradacija mehaničkih svojstava drveta. Drva i njegovih kemikalija sastav;
- Smanjenje broja trbuha također dovodi, kod određenih vrsta (poput hrasta, četinjača koje se, na primjer, ne brinu), do smanjenja gubitka vode lišćem, stoga manja osjetljivost na sušu.
Još imamo mnogo toga za otkriti u vezi adaptivnih sposobnosti živih bića, a ova zapažanja pokazuju u kojoj mjeri izmjena prirodnog parametra može imati važne posljedice na ekosustave …
Fotografija zasluga: flickr.com / OliBac
